Malo blago Elaine Murphy

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Elaine Murphy, Malo blago, red. Tomislav Pavković

četvrtak, 23. ožujka u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz izvest će se drama Malo blago Elaine Murphy u režiji Tomislava Pavkovića koji je i scenograf predstave. Premijera je bila 17. listopada 2015. Kostimografikinja je Žarka Krpan, glazbu potpisuje Vid Novak Kralj, savjetnica za varaždinski govor i lokacije je Ljiljana Bogojević, a oblikovatelj svjetla je Marijan Štrlek. U predstavi nastupaju Ljiljana Bogojević, Hana Hegedušić i Vini Jurčić. Tekst irske dramatičarke Elaine Murphy Malo blago (Little Gem) praizveden je na Dublin Fringe Festivalu 2008. godine i dobio je nekoliko prestižnih nagrada.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Elaine Murphy, Malo blago, red. Tomislav PavkovićHrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Elaine Murphy, Malo blago, red. Tomislav Pavković

Izvedba predstave Bog masakra Yasmine Reza na Sceni Zvonimir Rogoz

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Yasmina Reza, Bog masakra, red. Lea Anastazija Fleger, foto: Droolia

U petak, 24. ožujka 2017. u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz HNK-a u Varaždinu održana je izvedba predstave Bog masakra Yasmine Reze u režiji Lee Anastazije Fleger, koja potpisuje i adaptaciju scenskog prostora, dok je kostimografkinja Žarka Krpan. U predstavi nastupaju Sunčana Zelenika Konjević (Véronique Houllié), Robert Plemić (Michel Houllié), Irena Tereza Prpić (Annette Reille) i Marinko Prga (Alain Reille). Premijera je održana 20. rujna 2016.

Yasmina Reza jedna je od najvažnijih suvremenih francuskih autorica. Piše novele, romane, ali ponajviše komade za kazalište. Njezina najpoznatija kazališna djela su Art, Bog masakra, Razgovori poslije sprovoda, Početak zimskoga razdoblja i Slučajni čovjek. Dobitnica je prestižnih nagrada kao što su nagrada Moliere za najbolji tekst i najboljeg autora, nagradu za nove talente Johnson, nagrada Tony, nagrada Laurence Olivier, nagrada Drama desk. Bog masakra nagrađen je nagradama Tony, Laurence Olivier i Drama desk.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Yasmina Reza, Bog masakra, red. Lea Anastazija Fleger, foto: DrooliaHrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Yasmina Reza, Bog masakra, red. Lea Anastazija Fleger, foto: Droolia
Redateljica Lea Anastazija Fleger o ovom tekstu je napisala: „Roditeljstvo je nezgodna pojava. Roditelji se brinu i čuvaju potomstvo svoje vrste. U svim ljudskim društvima roditelji (biološki ili posvojitelji) odgovorni su za podizanje svojih potomaka. Oni su spoj brige o vlastitoj krvi i brige o ispunjavanju društvenih uloga. Simpatični roditelji uglavnom su fokusirani samo na svoju djecu. To barem naizgled djeluje tako. Ispred vrtića, škola, na roditeljskim sastancima, dječjim rođendanima. Na tim teritorijima i u tom vremenu postaju glumci – nacionalni prvaci u svojim građansko-roditeljskim ulogama.

Najgori neprijatelji takvih glumaca-roditelja, hiperroditelja, upravo su isti takvi roditelji. Oni se međusobno izbjegavaju u širokim lukovima. Bježe jedni od drugih da ne bi slučajno stupili u kontakt riječima, strogo se pazi na razinu dopuštenog kontakta s roditeljima prijatelja njihove djece. Sustav ovog izbjegavanja razrađen je do savršenstva, jasno, ako po zamišljenom modulu ne dođe do kontakta. Naravno, ako se zbog dobrobiti djece modul naruši, roditelji se nađu u izvanrednoj situaciji.
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu: Yasmina Reza, Bog masakra, red. Lea Anastazija Fleger, foto: Droolia
Baš u takvoj izvanrednoj situaciji našla su se dva bračna para: Veronique i Michel Houllie, te Annette i Alain Reille u Bogu masakra Yasmine Reze. Oni se odlučuju sastati ne bi li riješili nastali incident između njihove djece, Ferdinanda i Brune. Incident žele staviti pod kontrolu, raspraviti o uzrocima i posljedicama tog čina. To rade iz roditeljske obaveze. Incident sa Trga Aspirant Dunat pokušavaju riješiti u civiliziranom i kulturno-prihvatljivom tonu. Ono što ih u tome sprječava su razlike u njihovim roditeljsko-građanskim ulogama koje igraju. Od samog početka nižu se manji nesporazmi i sukobi. Parovi se vidno prisiljavaju i vraćaju u svoje građansko-roditeljske uloge sve dok sukobi ne povećaju intenzitet i dok na površinu ne iziđe otvoreno vrijeđanje i netrpeljivost. Ispod socijalnih maski Houlliejea i Reillea počinju provirivati nesnošljivost, prezir prema ovim drugima, agresivnost, bračne nesuglasice i frustracije te neusklađeni stavovi. Parovi se međusobno istinski preziru, preziru čak i suprotne uloge, maske i status kojeg imaju njihovi protivnici. Procjepi, razlike između klasa i ideologija kojima pripadaju i koje nose, dovode ovaj sastanak do katastrofe, građanska uzornost gubi svoj uzor te kulturni, životni i politički stavovi i interesi prouzroče međusobni masakr.

Kako se socijalne roditeljske maske skidaju, raspadaju sloj po sloj, tako se dolazi i do same srži svakog od likova, naime, tijekom prepirki uloge se raspadaju ne samo po klasnim i roditeljskim, nego i po bračnim i na kraju osobnim razinama. Jedni pred drugima počinju iznositi „prljavi veš“ iz bračnih soba, međusobno si izgovaraju ono što prešućuju već godinama, pa se pokazuje da su i unutar samih parova likovi navukli socijalne maske supružnika.
Bog masakra je komad skidanja maski. Roditelji su isfrustrirane individue, nesretne, uklopljene u formu, kalupe u kojima se ne snalaze. Roditeljstvo je samo forma. Forma koja prekriva život u laži samom sebi. Laži kako se ne bi priznalo postojanje života bez životnog sadržaja, sa neostvarenim životnim ambicijama. Roditeljstvo je nezgodna pojava.“

Nove izvedbe predstave za mlade MALA PRINCEZA

U subotu, 25. ožujka 2017. u 19,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz izvest će se predstava MALA PRINCEZA (po motivima romana Mali princ Antoine de Saint Exuperya) autorice teksta i redateljice Julije Klier. Dramaturginja je Emina Omerović, scenografkinja Eva Vučković, kostimografkinja Žarka Krpan, skladatelj i dizajner zvuka Vid Novak Kralj,a Koreografkinja Davorka Čorko Rodeš. Korištena je glazba Drop Department & Ale Mora. Asistenti redateljice su Dražen Krešić i Jelena Jambrošić Barnjak. Premijera je održana 15. listopada 2016.

Nastupaju: Janja Šestak (Mala princeza), Karla Aračić (Lisica), Jura Ruža (Zmija), Jelena Jammbošić Barnjak (Bijedni cvjetić), Veronika Pomper, Lucija Pomper, Ena Kišiček (Ruže), Ljiljana Bogojević (Kraljica), Ozren Opačić (Poslovni čovjek), Ivana Zanjko (Trgovkinja), Barbara Rocco (Profesorica geografije), Zoran Kelava (Noćobdija), Zdenko Brlek (Skretničar), Nikša Eldan (Oholica) i Zvonko Zečević (Pijanac).

Mali princ postaje Mala princeza. Svijet ratnih četrdesetih mjesto je uništenja, dekadencije, razvratnosti, obijesti..., suštinski veoma sličan svijetu danas. Koncept Male princeze utemeljen je na zadržavanju idejnog, unutar konteksta aktualnog. Izvorni, egzistencijalni problemi današnje djece slični su onima prošlog stoljeća, no sa sobom nose i trenutni stupanj razvoja društva, drugačiju političku situaciju i ogroman tehnološki napredak, koji nisu nimalo zanemarivi. Odrasli, manje no ikad, imaju doticaja s djetetom u sebi, čime su se slutnje iz novele ostvarile. Oni više ni ne traže dijete u sebi, stoga je jedini način da djeca krenu u potragu za odraslima. Mala princeza pustinjski pijesak mijenja za urbanu džunglu. Otuđena od utabane svakodnevnice gradskog života, usamljenija je od čovjeka u pustošima Sahare.

Tema predstave je usamljenost. Atmosfera je izgrađena na  melankoličnom, često vrlo tužnom, no istovremeno izrazito optimističnom tonu novele koji proizlazi iz nostalgije za domom ili djetinjstvom, prepuštenosti djece samoj sebi i etida s njihovom igrom i plesom. Mala princeza, pametna i znatiželjna, no životno neiskusna djevojčica s asteroida B 612, zatekla se u velegradu, na Zemlji. Zbunjena je i uzbuđena. Upoznaje tinejdžere Zmiju, Lisicu i Bijednog Cvjetića te s njima kreće u avanturu. Na putu susreće Pijanca, Kraljicu, Oholicu i još mnoge odrasle kroz koje uči o apsurdnosti ozbiljnog, pobrkanim vrijednostima i nerazumijevanju. Samo srcem čovjek dobro vidi; ono bitno očima je nevidljivo. Dječja neiskvarenost oduzeta je od strane odraslih i surovosti svijeta koji su stvorili.

Fotografije: Vida Žager

Sponzor predstave:

Čelične magnolije Roberta Harlinga

HNK u Varaždinu: Robert Harling, Čelične magnolije, red. Barbara Rocco

nedjelju, 26. ožujka  2017. u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz je  izvedena predstava Čelične magnolije. Premijera je održana 10. travnja 2016.. Predstavu je režirala Barbara Rocco, tekst je na hrvatski preveo Ivan Matković, scenograf je Sanjin Rožić, kostimografkinja Žarka Krpan, a dizajner rasvjete Marijan Štrlek. Šest žena čije su zanimljive sudbine prepleten prijateljstvom tumače: Sara Stanić (Truvy Jones – četrdesetak godina. Vlasnica frizerskog salona), Irena Tereza Prpić (Annelle Dupuy-Desoto – 19, frizerka), Mirjana Sinožić (Claire Belcher – oko 66 godina. Udovica bivšega gradonačelnika. Velika dama), Katarina Arbanas (Shelby Eaton-Latcherie – 25, najzgodnija djevojka u gradu), Sunčana Zelenika Konjević (M’Lynn Eaton – pedesetak godina. Shelbyna majka. Društveno aktivna poslovna žena) i Gordana Slivka (Ouiser Boudreaux – oko 66 godina. Bogata čangrizavica. Trpka, ali simpatična).

HNK u Varaždinu: Robert Harling, Čelične magnolije, red. Barbara RoccoRobert Harling, suvremeni američki dramatičar (rođen 1951.) autor je Čeličnih magnolija, priče o šest žena, različitih po godištu, društvenom statusu i karakterima, koje se vješto nose s rješavanjem životnih problema. Radnja je smještena u frizerski salon maloga grada i počinje na dan Shelbynog vjenčanja, kad ona s majkom dolazi u frizerski salon u kojem susrećemo i ostale likove. Junakinje su snažne žene, rastrgane između vlastitih želja i prepreka koje im nameće život. U kazališnom tekstu, praizvedenom 1987. na Broadwayu, nema muških likova, iako su česta tema razgovora. Harling je tekst preradio u filmski scenarij dopisavši muške uloge, a u filmu snimljenom 1989. nastupili su brojni poznati glumci (Sally Field, Dolly Parton, Shirley MacLaine, Daryl Hannah, Olympia Dukakis, Sam Shepard, Dylan McDermott), a Julia Roberts je za ulogu Shelby osvojila Zlatni globus i bila prvi put nominirana za Oscara.

Hotel Bellevue Ödöna von Horvátha



U ponedjeljak, 27. ožujka 2017 u 19.30 sati na Velikoj sceni održat će se predstava Ödöna von Horvátha HOTEL BELLEVUE u režiji Ivana Plazibata. Tekst je preveo Mladen Škiljan, scenograf je Ozren Bakotić, kostimografkinja Žarka Krpan, skladatelj Vid Novak Kralj, a za scenski pokret zadužen je Damir Klemenić. Premijera je održana u utorak, 7. ožujka.

U predstavi nastupaju: Jagoda Kralj Novak ( Barunica Ada von Stetten), Pero Juričić (Barun Emanuel von Stetten), Ljubomir Kerekeš (Strasser), Karlo Mrkša (Karl), Robert Plemić (Max), Ivica Pucar (Müller), Hana Hegedušić (Christine) i Vid Novak Kralj (Pijanist). Inspicijent je Vedran Dervenkar, šaptačica Natalija Gligora Gagić, a asistent redatelja Jagoda Kralj Novak.

Koja je cijena ljubavi? Koja je točna matematički mjerljiva granica gdje ljubav ljubi ljubav. Deset tisuća njemačkih maraka- izvorna cifra iz Horvathovog teksta nastalog 1926- danas više ne zvoni točno. Horvath piše crnu komediju gdje likovi možda i jesu prevaranti, pokvarenjaci i varalice, ali su sposobni i za ljubav. Samo ih pitajte- koja je cijena?  "Vjera, ufanje i ljubav- tako bi se svi moji komadi trebali zvati", kaže Horvath, " i to zato jer se svi moji komadi zbivaju u vremenu kada vjerovanje, voljenje i nadanje postaju nužno potrebna utopija."






Smešna pripovest u dva dela Svoga tela gospodar

Svoga tela gospodar, foto: © GodarSvoga tela gospodar, foto: © Godar

utorak, 28. ožujka 2017. u 19,30 sati na Velikoj sceni izvest će se predstava Svoga tela gospodar rađena po noveli Slavka Kolara. Tu „Smešnu pripovest u dva dela; vu četiri dogodov obdelal (režirao) je Georgij Paro. Autorski tim čine i dramaturg Marijan Varjačić, scenograf Aljoša Paro, kostimografkinja Jadranka Tomić, autor scenske glazbe Dragutin Novaković – Šarli, kompjutersko aranžiranje i snimanje glazbe djelo je Petra Eldana, jezični suradnik je Ljubomir Kerekeš, a asistentica redatelja Hana Hegedušić. Predstava Svoga tela gospodar premijerno je izvedena 12. studenoga 2014. na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu.

U predstavi nastupaju: Ljubomir Kerekeš (Jakob Pavunčec), Sunčana Zelenika Konjević (Bara, njegova žena), Jan Kerekeš (Iva, sin), Monika Roth / Nikolina Hercerg (Marica, kći), Darko Plovanić (Deda Markan), Zdenko Brlek (Jura Brezović – Amerikanec), Ljiljana Bogojević (Kata, njegova žena), Hana Hegedušić (Roža, kći), Nikolina Herceg / Monika Roth (Janica, kći), Ozren Opačić (Joža, sin), Mirela Videk (Ljuba, sneha) i Mirjana Sinožić (Marena, suseda).
Svoga tela gospodar, foto: © GodarSvoga tela gospodar, foto: © Godar
Slavko Kolar (1891.-1963.) pripada međuratnoj generaciji hrvatskih pisaca koji su u realističkoj tradiciji pisali o svojoj svakodnevici. Služeći se originalnim humorističko-satiričkim izrazom, svakodnevnim, kajkavskim jezikom, Kolar vješto analizira međuljudske odnose, psihološki nijansira pojedinca u njegovim životnim nevoljama, kao i njegove mane: pohlepu, bešćutnost, zavist… Najpoznatija Kolarova djela su Breza (1928) i Svoga tela gospodar (1931), oba adaptirana za film i kazalište.

U djelu Svoga tela gospodar, u scenskoj adaptaciji Georgija Para, ujedno i redatelja predstave, možemo prepoznati svu tragikomiku gramziva života. Mladi je Iva skrivio uginuće krave Rumenke, jedinog blaga u obitelji, pa ga otac Jakob ženi starijom, nelijepom i k tome šepavom Rožom iz bogate obitelji, kako bi u miraz dobio junicu. Iva pristaje na ženidbu bez ljubavi, ali brak ne konzumira, jer je „svoga tela gospodar“. Roža pak, uz pomoć coprije pokušava steći naklonost muža, ali je otkrivena u naumu, pa umjesto nježnosti, dobije batine. „Barem po batinama“, reći će Roža, „znat ću da sam mu žena“.

Jezične varijacije

U srijedu, 19 travnja 2017, na repertoaru je gostujuća predstava BINOCULAR teatra po motivima priča Nikole Jakovčevića JEZIČNE VARIJACIJE u režiji Borne Armanini. Glasove posudili Drago Celezić, Dunja Sepčić i  Jadranka Krajna. Za masku su zaduženi Newman, Commedia mask company i Bali. Suradnica za šminku, i scenske efekte je Danijela Pavlinek, suradnik za fonetiku i dijalektologiju je Davor Stanković, za autorsku glazbu zadužena je Jelena Galić, web design Hrvoje Miković, kostimografiju Đurđa Janeš te fotografiju Anto Magzan.

U predstavi nastupaju Antonija Stanišić Šperanda i Davor Svedružić

U
 predstavi igraju dvostruka dobitnica nagrade Hrvatskog Glumišta talentirana Antonija Stanišić Šperanda (članica DK Gavelle), i nagrađivani simpatični Davor Svedružić(član GK Komedija). Riječ je o glumačkoj igri u paru, kojemu je poigravanje sa narječjima samo jedna od stavka ove nesvakidašnje predstave. Varijacije u ovoj predstavi nisu samo različitosti narječja, već su i različitosti stilova. Ideja je krenula od istraživanja filološkog odsjeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje se izdavao časopis „Govor“. I tako se u jednom od tih brojeva „Govora“ iz 1988. mogla naći ova kratka studija na nekoliko nacionalnih, ali i regionalnih narječja. Obuhvaćala su 8 različitih narječja koja su otkrivala bogatstvo Hrvatskog jezika. Upravo je ova ljubav prema jeziku bila pokretač predstave: pokušati kroz jezik doći do istinske predođbe jednog specifičnog geografskog, karakternog i duhovnog krajolika. Kada se ovi duhovni krajolici objedine, i stave na jedno mjesto dobiva se osjećaj različitosti koja veseli. Varietas delektat. Nakon niza godina traženja glumaca koji bi uopće razumjeli ovakvu vrstu rada ovoga su se uhvatili Antonija Stanišić Šperanda i Davor Svedružić, kao stanovitog predloška za ono što smatramo najvećim u glumačkoj umjetnosti – igrom. Odavno nam je Huizinga objašnjavao to kako su sve to ljudske igre, no ima naroda koji glumu smatraju igrom. Ona općenito uživa povlašteni status u kazališnim pojmovnicima, dok se kod u našoj konzervativnoj sredini pojam igre vrlo malo koristi i prepoznaje… U smislu da je salonska drama prevladavajući oblik osjećanja dramskog, a ono igrivo, poetično i drukčije stalno izmiće.





Postdiplomsko obrazovanje

U srijedu, 26. travnja 2017. na repertoaru je gostujuća predstava BINOCULAR teatra Vilija Matule/ Siniše Labrovića POSTDIPLOMSKO OBRAZOVANJE (stand up i serija portreta iz svakodnevice) u režiji Borne Armanini. Dramaturginja je Ivana Gudelj, a za glazbu je zadužen Igor Pavlica.

Postdiplomsko obrazovanje, hit predstava o lopovima, kriminalcima, odvjetnicima i službenicima
100. i 101. put



Šaljiva monokomedija o našoj smiješnoj realnosti, razglednica iz domovine....Serija portreta iz svakodnevnice, sa primjesom učenja o zanatu koji se u domovinu isplatio - kriminalu...Objedinjuje suvremenog umjetnika iz Sinja Sinišu Labrovića i Matuline autorske, glumačke sposobnosti: sat vremena koje se gleda "u dahu".

Premijera je bila u travnju 2012. godine, odigrana je 99 puta te je gostovala na Festivalu Zlatni lavu u Umagu, Hvaru, Jasterbarskom, Požegi, Zadru, Ljubljani, na Festivalu glumca u Vukovaru, Županji, Zaprešiću i Imotskom, Lepoglavi, Danima Satire, Splitskom ljetu, Trešnjevci, Starom Mlinu na Korani, Vodicama, Puli, Rijeci, Bujama, Varaždinu, Vinkovcima, Festivalu Zlatni Zub u Poreču, Pešćenici, Festivalu nezavisnog kazališta u Opatiji, Lastovu, Kostreni, Šibeniku,Velikoj Gorici, Sesvetama, IN-music festivalu, Novskoj, Cresu, Drnišu, Solinu, Bolu, KMD Dubrovnik, Novom Korzu, Slatini, Medulinu, Kamanju, Umagu.

arhiv VIJESTI

Pročitajte vijesti o proteklim događajima u