Histrionski Mjehur od sapunice gostuje u Varaždinu

Glumačka družina Histrion, Zagreb: Ivan Goran Vitez, Mjehur od sapunice, red. Ivan Goran VitezU subotu 28. siječnja u 19,30 sati na Velikoj sceni varaždinskog HNK-a gostovala je Glumačka družina Histrion iz Zagreba s predstavom Mjehur od sapunice Ivana Gorana Viteza. Režiju i scenografiju potpisuje autor Ivan Goran Vitez, a kostimografkinja je Ana Trišler. U predstavi nastupaju: Pero Juričić, Ankica Dobrić, Ivan Glowatzky, Ivica Pucar i Iva Visković 

Ispod blještavila Santa Barbare, ispod Esmeraldine ljepote, ispod egzotike Šeherezade, ispod ponosa Ratkajevih, krije se okrutan svijet, svijet intriga, svijet u kojem nikada ne znate što donosi sutra, svijet u kojem proizvod smije trpjeti, ali proizvodnja nikada. Svijet je to snimanja telenovela. Sve što se događa junacima naše predstave može se preslikati i na našu današnju često puta virtualnu društvenu i političku zbilju. Uđite u taj svijet i otkrijte sve njegove tajne uz novu predstavu Glumačke družine Histrion – Mjehur od sapunice. Predstava će vas nasmijati ali i zamisliti. Pisac i redatelj Ivan-Goran Vitez već je afirmirani filmski stvaralac. Njegov kratki film Posljednja pričest proglašen je najboljim filmom na Zagreb film festivalu 2005., a igrani film Šuma summarum filmski kritičari proglasili su filmom 2010. godine.

IZ KRITIKA:

''... Mjehur od sapunice je prevladavajuće satiričan prikaz nastanka tipičnog proizvoda jednog od danas najpopularnijih medijskih fenomena – televizijske sapunice. Pozornica predstavlja prostor iza scene televizijske proizvodnje, djelujući poput nakupine ostataka uredskog namještaja i tako jasno ukazuje na jadno naličje televizijske serije koja bi svojim blještavilom trebala potaknuti žuđeni eskapizam što većeg broja gledatelja. Tu su zvijezda serije, ugledna tridesetdevetogodišnja glumica Vjekoslava Lovrek koju tumači Sanja Marin, mladi protagonist Mislav Poljak (Ivan Glowatzky), nesvršeni student prava koji godinama bezuspješno pokušava položiti prijemni ispit na Akademiji dramske umjetnosti, te šminkerica Mima (Iva Visković) koja kaže da bi željela upisati studij producenture. Uskoro im se priključuje i tek angažirani veteran Gordan Kos (Ivica Zadro), nekada slavni glumac koji je nakon utapanja u alkoholu potonuo i u zaborav, pa glumačko umijeće koje još uvijek posjeduje prodaje izvodeći monodrame po provincijskim mjestima. Povremeno se pojavljuje i čovjek koji drži sve konce u rukama, mladoliki tajkun u usponu i producent serije Renato Janković (Ivica Pucar), koji se počeo baviti filmom kao raznosač cateringa…“ „…Zbog takvog pristupa i tekst i režija, a i glumački ansambl vrlo dobro funkcioniraju u nizu duhovitih i satiričnih prizora koji glavninu predstave usmjeravaju prema komediji, što će zasigurno privući brojne zadovoljne gledatelje koje će zaintrigirati i parodiranje popularnog fenomena….''  © Tomislav Kurelec, www.KAZALISTE.hr

„…Mjehur od sapunice' i sam je sapunica, žanrovski usmjeren i proveden od početka do kraja.“ „…Svjesno izabravši podjelu koja ima iskustva televizijskom produkcijom novijeg datuma, tim relativno bolje plaćenim amalgamom sweat shopova i lukrativnog čvrgarenja, Ivan-Goran Vitez prikazao je taj svijet gotovo kao da je skinuo četvrti zid hangara u kojima se sapunice proizvode i time pokušao dokazati svoju temeljnu tvrdnju – da ništa drugo, i nigdje drugdje, nije nimalo bolje…“ „…Profesionalna nesolidarnost, amaterizam u lošem smislu tog pojma, klanjanje zlatnom teletu dnevnog i tjednog učinka i šera, kupovina i prodaja ljudi kao da su roba i njihovo pristajanje da to i budu, za autora i redatelja ove predstave nisu iznimka, nego pravilo svake kapitalističke proizvodnje, bez obzira je li riječ o sapunicama ili kobasicama. Ključni pojmovi su ionako isti: mljeveno meso, šareni omot i neprekinuti niz. Producent u predstavi, svojevrsni svemoćni Big Brother i ujedno tipični snalažljivi skorojević, cijelu filozofiju svodi na jednostavnu formulu: proizvodnja na traci, bez uzbuđenja, ali s pokojim ekscesom poput istospolnog poljupca. Grozno, neprihvatljivo? Možda, ali je gledano. I sponzorirano…'' © Igor Ružić, www.tportal.hr

Otkazana izvedba predstave Dječak Ivek i Pas Cvilek u režiji Anice Tomić

Dječak Ivek i Pas Cvilek, red. Anica Tomić

U utorak, 28. veljače u 10,00 sati na Velikoj sceni HNK u Varaždinu za škole neće se održati planirana predstava Dječak Ivek i Pas Cvilek, nastala u koprodukciji Dječje i lutkarske scene HNK-a u Varaždinu i Kazališne družine Pinklec iz Čakovca. Praizvedba predstave, nastale prema motivima romana Đure Vilovića Pas Cvilek, dječak Ivek i Dudaš Martin, bila je 31. listopada 2009.
Predstava je osvojila Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji najbolja lutkarska predstavu ili predstavu za djecu i mladež za 2'010., a na 13. susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade hrvatskog centra ASSITEJ održanom u Čakovcu od 11. do 15. listopada 2010. osvojila je četiri nagrade uključivši i onu za najbolju predstavu

Dječak Ivek i Pas Cvilek, red. Anica TomićRedateljica je Anica Tomić, dramatizaciju i dramaturgiju potpisuje Jelena Kovačić, a glazbu Nenad Kovačić. U predstavi nastupaju Marija Kolb, Jelena Dokleja, Mario Jakšić, Igor Baksa i Bruno Kontrec.

Koristeći motive romana Đure Vilovića, predstava Dječak Ivek i pas Cvilek progovara o aktualnom i  često prešućivanom problemu napuštene i ostavljene djece. Zaboravljena od roditeljske ljubavi, utočište pronalaze u međusobnom pričanju priča koje će ih na trenutak odvojiti od tužnih misli.

Dječak Ivek i Pas Cvilek, red. Anica TomićDječak Ivek i Pas Cvilek, red. Anica TomićSmještena u oskudan sobičak nekog dječjeg doma njihova zaigranost i maštovitost odvodi ih u svijet priče isto tako napuštenog dječaka Iveka i najboljeg mu prijatelja, odbačenog psa Cvileka, s čijim se dogodovštinama poistovjećuju, ali kroz koje i sama pokušavaju pronaći izlaz i način kroz koji će bar na trenutak zaboraviti na sve  što ih tišti. Njihov dječji optimizam i želja da sve bude bolje  uvjerava nas  da i onda kad smo napušteni i zaboravljeni svojim postojanjem  i dobrom voljom bar si nakratko međusobno  možemo olakšati tužne dane.

Naslovnica romana Đure Vilovića Pas Cvilek, dječak Ivek i Dudaš MartinĐuro Vilović danas je gotovo zaboravljen pisac; njegova se djela nakon Drugoga svjetskog rata više ne tiskaju i ne čitaju. 30-ih godina 20. st. u pravom je smislu riječi bio zvijezda hrvatske književne scene, hvaljen od najvećih autoriteta književne kritike i jedan od najpopularnijih hrvatskih pisaca (Čak je i Miroslav Krleža jedno vrijeme bio u sjeni njegova recepcijskog uspjeha.). Iako ideološki i politički kontroverzna osobnost, u literarnim je djelima dosljedno njegovao hrvatski patriotizam i sa zanosom pisao o “našim ljudima i krajevima”.

Bio je prvi pravi pjesnik Međimurja, prvi je tematizirao zemljopisne razlike između hrvatskoga sjevera i juga (rođen u Makarskom primorju) i njihov utjecaj na mentalitete i temperamente ljudi, lucidno analizirao socijalne probleme našeg sela i provincije. Vilović ima velike zasluge za hrvatsku omladinsku prozu, a njegovo djelo Pas Cvilek, dječak Ivek i dudaš Martin (1934.) kritika i danas drži najkompletnijim i najboljim našim dječjim romanom između dvaju ratova.
Priča sa snažnom socijalnom pozadinom u prvom planu nijansira moralne karakteristike likova, uz bajkoviti motiv putovanja i elemente fantastike izrasle iz folklora.

Uprizorenje dramatiziranog Vilovićeva romana za djecu bila je praizvedba, a dječja je publika upoznata sa zaboravljenom hrvatskom književnom baštinom, punom lirske ekspresije i pravog umjetničkog doživljaja.
Pročitajte tekst Robertina Bartoleca o ovoj predstavi.

 

Izložba Hrvatski kazališni plakati 2009/2010. – 2010/2011.

U četvrtak 2. veljače 2012. u 12 sati u palači Narodni dom u Zagrebu (Opatička 18) otvorena je izložba Hrvatski kazališni plakati 2009/2010. – 2010/2011. Izložbu zajednički organiziraju Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU i Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu. Na otvaranju izložbe govorili su Branko Hećimović i autor izložbe Marijan Varjačić. Izložba je bila otvorena do 13. veljače.