Gostovanje kazališta iz Požege s komedijom Tuna Bunjavilo Josipa Kozarca

Tuna BunjaviloTuna Bunjavilo

U srijedu 17. veljače u u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu gostovalo je Gradsko kazalište Požega s predstavom Josipa Kozarca Tuna Bunjavilo u režiji Tomislava Pavkovića premijerno izvedenu 30. lipnja 2015. Scenski pokret osmislila je Ilijana Lončar. Predstavu izvode Zijad Gračić (Filip Lukavština, bogataš), Sara Stanić (Manda, kći mu), Ivan Vukelić (Branko. sudac), Sven Madžarević (Mato Vucibatina, potepuh), Ivan Grčić (Tuna Bunjavilo, sluga), Lovro Ivanković (Šolda, ciganin, pandur) i Antonija Stanišić (Maruška, žena mu).

Tuna BunjaviloKomedija Tuna Bunjavilo Josipa Kozarca napisana 1879. godine počiva na naoko tipskim pretpostavkama: škrti i za novcem pohlepni otac želi se obogatiti, pritom ne bira sredstva i suradnike, a uz to brani ljubav svoje kćeri i poštenog mladića. No, nekih 150 godina kasnije, u vremenu koje je od nagomilavanja materijalnog i uživanja u njegovim blagodatima stvorilo neupitni imperativ, ovaj tekst postaje začudno suvremen i prepoznatljiv. Želja za novcem Filipa Lukavštine tolika je da u svakoj prilici, bez obzira koliko ona bila udaljena od realitetnih činjenica, prepoznaje mogućnost bogaćenja. On novac ne treba za preživljavanje, nego za uživanje. Kako bi došao do njega, spreman je na prevaru, mito i korupciju, primjenu fizičke sile, a prepun je i ksenofobije.

Poštenje i iskrenost mogući su argumenti u sukobu s takvom pojavom, no nisu dostatni, za prevlast nad njom i tu je potrebna prevara, klin se klinom izbija. U našoj scenskoj provedbi nijedna od sukobljenih strana nije jednostrano postavljena, a glumačkom zaigranošću i potenciranjem komičkih strana njihovih karaktera sukob se usložnjava, a scenska igra obogaćuje. U borbi protiv takve sumanute težnje i neracionalnih odluka tzv. pozitivci također otkrivaju brojne svoje mane i upitne motive i ne prezaju od korištenja sredstava sličnih onima njihovih oponenata. Nitko ovdje nije čist, u svakoga možemo uprijeti prstom. Zato u ovoj predstavi možemo prepoznati onu Bergsonovu tezu i smijehu kao društvenom korektivu, o smijehu koji na kazališnim daskama svojom glasnoćom i svojim intenzitetom ima razobličiti određene društvene pojave.

Plesna predstava Đubrad prokleta! gostuje u Varaždinu

Đubrad prokleta!

Na Velikoj sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u četvrtak, 4. veljače 2016. gostovala je plesna predstava Đubrad prokleta! u izvedbi mladog nezavisnog TRAS kolektiva, autorice Natalije Manojlović. Riječ je o jednoj od ponajboljih i najviše izvođenih domaćih predstava suvremenog plesa proteklih nekoliko godina, a u Varaždin stiže u stručnoj selekciji i organizaciji Plesne mreže Hrvatske.

 

Predstava na jednostavan i poetičan način progovara o tome što znači biti žena, još k tome plesačica, u naše vrijeme, na našim prostorima. Đubrad prokleta! je i zabavna i dirljiva, i plesna i dramska, i sirova i uzvišena, kako uostalom i doliči odrazu svakodnevice. Autorica i koreografkinja predstave je Natalija Manojlović, dizajn rasvjete potpisuje Duško Richtermoc, grafički dizajn Martina Granić, a nastala je u koprodukciji s Hrvatskim institutom za pokret i ples. Predstavu izvode Martina Nevistić, Petra Chelfi, Ivana Pavlović, Nina Sakić, Karolina Šuša i Martina Tomić.

 

Projekt Plesna mreža Hrvatske dio je opće strategije razvoja i distribucije plesne umjetnosti na nacionalnoj razini, a realizira se izvedbama prethodno selektiranih predstava u hrvatskim nacionalnim kazalištima, nacionalnim festivalima, gradskim kazalištima i drugim institucijama i organizacijama koje se bave izvedbenom djelatnošću. Potporom Udruzi plesnih umjetnika Hrvatske, trenutačnom nositelju projekta Plesna mreža Hrvatske, Ministarstvo kulture razvija postprodukciju i uvjete za kontinuiranu javnu prezentaciju cjelokupne plesne produkcije na području Republike Hrvatske.

 
Iz kritika:

Ta je đubrad prokleta grupni portret plesačica koje u sebi nose strast za plesom, s kojom se baš i ne mogu usrećiti na brdovitom Balkanu. Ipak one energično ustraju, ne štedeći ni sebe ni publiku, nazdravljaju tom pokušaju, uzimaju to nasljeđe kao kreativni impuls i prkose činjenici da neće biti dobro prihvaćene i da ih se vjerojatno neće pamtiti i slaviti.

Jelena Mihelčić, Plesnascena.hr

 

Đubrad prokleta, unatoč melankoličnim i folklornim dijelovima, predstava je koja tragičnošću i bijesom ne pristaje na pomirenje i zaborav današnjih ili bivših tragičnih nesporazuma, kao i njihovih žrtava.
Igor Ružić, Tportal

  

Zbog toga je predstava Đubrad prokleta veoma važan putokaz prema problemu koji svi zajedno dijelimo: neobrađenim emocijama isključenosti, podvrednovanosti, nepriznatosti, umora, degradacije stvaralačkog u korist poslušničkog rada. Već je i samo otvaranje ove “crne kutije” relevantna informacija o tome da će suvremeni ples sasvim sigurno preživjeti, ma koliko ga sustavno poništavale političke prakse upravljanja domaćom kulturom.
Nataša Govedić, Zarez

 

Video trailer predstave: https://www.youtube.com/watch?v=dUSm3y5gBSQ