Kako je Dunda spasila domovinu Slobodana Šnajdera gostuje u Varaždinu

Kako je Dunda spasila domovinuKako je Dunda spasila domovinu

U petak, 3. svibnja u 19,30 sati, na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu gostovalo je Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula s predstavom Kako je Dunda spasila Domovinu Slobodana Šnajdera u režiji Snježana Banović. Scenografkinja predstave je Dinka Jeričević, kostimografkinja Dženisa Pecotić, autor glazbe Mate Matišić, koreografkinja Andrea Gotovina, oblikovatelj svjetla Dario Družeta , asistentica redateljice Nina Križan, suradnica kostimografkinje Desanka Janković, a inspicijent Manuel Kaučić. U predstavi nastupaju: Mladen Vasary (grof de Breville), Mirjana Sinožić (grofica de Breville), Denis Brižić (g. Loiseau), Helena Minić (gđa Loiseau), Lana Gojak (Mlle E. Rousset, Dunda), Rade Radolović (Cornudet), Gea Gojak (opatica Filomena), Romina Vitasović (opatica Opuncija), Željko Vukmirica (Konj), Asim Ugljen (Prus Alzašanin, Prus, Gostioničar, Leš, Vodič)

Kako je Dunda spasila domovinuSlobodan Šnajder je o drami Kako je Dunda spasila domovinu zapisao: „Dunda u mojem komadu jest sama za se pokret otpora, u diližansi koja juri u svijetlu budućnost. Ta budućnost pripada onima koji su se aranžirali, Držić bi rekao, oni su se „brjemenu akomodali“. Stoga zadnje riječi u predstavi glase: „Ništa više ne može zaustaviti NJIH.“ No Dunda, eto, u najmanju ruku zapet će u pobjedničkom grlu, makar kao oglodana kost. Tako završava ova moja mala pokazna vježba iz kanibalizma. Domovina će biti spašena, Dunda bit će pojedena. To je, u odnosu na Maupassanta, korak dalje prema konačnom rješenju

Taj je korak, međutim, bilo nužno učiniti. Maupassant, naime, na kraju svoje pripovijetke, ostavlja Dundu osamljenu, usred prezrive šutnje. Premda su samo po sebi ubojiti i ta šutnja i taj prezir uspješnih naspram nespretnih, onih koji su ispali jer se nisu kvalificirali, ali ipak je ostala opasnost da Dunda počini neku daljnju psinu; odnosno da i dalje vesla po svome. To je, ali, nedopustivo.  Kad bi oni koji imaju naprosto smazali one koji nemaju, bio bi to put prema efikasnijem društvu u kojemu, neometani ni od koga, postoje samo gospodari. Oni koji su mi. Nestalo bi siromaštva jer bi ponestalo siromašnih. Idila! Kud ćeš veće sreće? Svijet profita koji beskonačno raste. I proždire one koji se nisu kvalificirali. Naš svijet.“

 

 

Sada je, zapravo, sve dobro ZKM-a gostovalo u Varaždinu

Sada je, zapravo, sve dobroSada je, zapravo, sve dobro

U četvrtak, 6. lipnja u 20,00 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu gostovalo jje Zagrebačko kazalite mladih s predstavom Sada je, zapravo, sve dobro koju je režirala autorica Olja Lozica. Dramaturg predstave je Matko Botić, scenski pokret osmislio je Pravdan Devlahović, scenografiju Juraj Glasinović i Ivana Škrabalo, kostimografiju Doris Kristić, oblikovanje svjetla Aleksandar Čavlek, a odabir i obrada glazbe djelo su Olje Lozice i Matka Botića. U predstavi nastupaju: Doris Šarić-Kukuljica, Dora Polić Vitez, Marica Vidušić, Urša Raukar, Damir Šaban, Zoran Čubrilo, Maro Martinović, Filip Nola, Petar Leventić

Sada je, zapravo, sve dobroJedan muškarac je iznenada otpušten, a u tom trenutku jedna obitelj ovršnim postupkom ostaje bez svega što posjeduje. Na jednom kraju grada usamljena žena nema sredstava za sprovod vlastitog supruga, na drugom par umirovljenika preživljava osebujnom inačicom urbane poljoprivrede. Hoće li takvi, svakodnevni proboji egzistencijalnog očaja postati podnošljiviji ako ih se zaogrne u začudno scensko ruho? Koliko smo daleko od trenutka u kojem spokojni i mirni možemo reći: „Sada je, zapravo, sve dobro?“.

Dramaturg Matko Botić o predstavi je zapisao: „Kako napraviti predstavu o najobičnijem, svakidašnjem trajanju, a da taj mimesis ne stvori uvijek istu kolekciju sitnih realizama u izvedbenom stilu? Kako bez patetike govoriti o situacijama kojima emotivni potencijal kipi preko rubova? Može li se istovremeno biti političan i nezainteresiran za izravno optuživanje? Nastanak ove predstave ispunjen je traženjima odgovora na spomenuta pitanja, kroz proces koji se trudio zadržati fokus na doslovnosti sadržaja i stalno inzistirati na apstraktnom potencijalu forme. Bez unaprijed pripremljenog teksta, bez čvrste strukture, bez ironijskog odmaka.“

Komedija Za samo jedan dan Trajčeta Kacarova u režiji Renea Maurina

Trajče Kacarov: Za samo jedan dan, red. Rene Maurin

U utorak, 21. svibnja u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu bit će izvedena komedija Za samo jedan dan makedonskog dramskog pisca Trajčeta Kacarova (1959), u režiji slovenskog redatelja Renea Maurina, inače đaka Georgija Para odnosno zagrebačke Akademije dramske umjetnosti. Predstava je praizvedena 9. studenoga 2012. u na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu.
U predstavi igraju: Marinko Prga, Draško Zidar, Leona Paraminski, Jagoda Kralj Novak, Beti Lučić, Ozren Opačić, Darko Plovanić, Nancy Abdel Sakhi, Mitja Smiljanić, Zvonko Zečević i Marija Krpan. Nositelj glavne uloge (Muškarac) je Marinko Prga. U predstavi gostuje Draško Zidar, sjajni komičar Kazališta Virovitica.

Trajče Kacarov: Za samo jedan dan, red. Rene MaurinTrajče Kacarov: Za samo jedan dan, red. Rene Maurin

Glavni lik, neimenovani muškarac, dakle svojevrsni Jedermann (Svatković), budi se i sprema na posao: očekuje ga prvi radni dan na mjestu glavnog urednika dnevnih novina. Preslušava poruku žene koja je otputovala teško bolesnoj majci. Nakon susreta s neobičnim majstorom/vodoinstalaterom, koji se u komadu pojavljuje i kao fotoreporter, doktor i vozač autobusa (Draško Zidar), odlazi na autobusnu stanicu. Na stanici susreće djevojku koja želi saznati kad se luđaci najviše eksponiraju, ujutro ili navečer; po njenom mišljenju društvo je utočište ludih i svaki drugi čovjek je lud. Dalje pratimo neobične događaje i peripetije Muškarca u redakciji dnevnih novina, u bolničkom hodniku i autobusu gradskog prijevoza. U posljednjem prizoru dolazi do neočekivanog i neobičnog raspleta događaja koji su se Muškarcu zbivali od jutra do večeri.

Trajče Kacarov: Za samo jedan dan, red. Rene MaurinTrajče Kacarov: Za samo jedan dan, red. Rene Maurin

Gotovo svi likovi u komadu prisutni su samo u podsvijesti ili snu Muškarca; zbivanja u komediji su zapravo njegova fantazmagorija u kojoj se prepoznaju različite frustracije čovjeka danas, a prikazane su s obiljem humora. Očekuje se predstava koju bi možda bilo najtočnije odrediti kao suvremenu ili postmodernističku komediju dell' arte.  Generlni sponzor predstave je Hrvatska elektroprivreda (HEP).

Trajče Kacarov: Za samo jedan dan, red. Rene Maurin

Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica

Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica - fotografija s probeDarko Gorenak (Godar professional photography)Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica - fotografija s probe, foto: Darko Gorenak (Godar professional photography)

U utorak, 14. svibnja u 10,00 sati na Velikoj sceni HNK-a u Varaždinu izvedena je predstava Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica Ivane Brlić-Mažuranić u režiji Dubravka Torjanca. Predstava je premijerno izvedena 12. travnja 2012.

Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, plakat predstavePredstava je nastala u koprodukcija HNK-a u Varaždinu i Umjetničke akademije Osijek. Priču je dramatizirala Vesna Kosec-Torjanac koja je i autorica songova, skladatelj je Petar Eldan, scenograf i kreator lutaka Ivan Duić. U predstavi nastupaju Katarina Arbanas, Nenad Pavlović, Maja Lučić, Hrvoje Seršić, Barbara Rocco i Beti Lučić.

Ivana Brlić-Mažuranić (1874.-1938.), svojim je književnim radom za djecu stekla nacionalni i međunarodni uspjeh, a njezine bajke pribavile su joj zvučan naziv hrvatskog Andersena. Dva puta nominirana je za Nobelovu nagradu za književnost i prva je žena kojoj je dodijeljeno počasno članstvo u JAZU.

Sve autoričine želje usmjerene su ka čovjeku, a priroda (biljni i životinjski svijet te neorganska priroda) i mitska bića, uvijek su u funkciji pomagača ili prepreka u ostvarivanju želja. U prikazanom apokaliptičkom svijetu naglašena je težnja autorice za podudarnosti željenoga i moralnoga. Ta izmještenost u smjeru morala jasno je izražena oprekom dobra i zla, uronjena u religijske kanone, odnosno biblijske arhetipove, uz koje supostoje bića iz slavenske mitologije. Sponzor predstave: Lumini centar Varaždin.