Gostovanje ZKM-a s predstavom #RADNI NASLOV ANTIGONA

#RADNI NASLOV ANTIGONA Jazmíne Sequeire i Luciana Delprata u režiji Renate Carole Gatice#RADNI NASLOV ANTIGONA Jazmíne Sequeire i Luciana Delprata u režiji Renate Carole Gatice

U ponedjeljak, 4. svibnja u 20 sati na Velikoj sceni HNK u Varaždinu gostovalo je Zagrebačko kazalište mladih s predstavom #RADNI NASLOV ANTIGONA Jazmíne Sequeire i Luciana Delprata u režiji mlade argentinske redateljice Renate Carole Gatice,  koja već godinama živi i radi u Hrvatskoj. Glume: Anđela Ramljak, Sreten Mokrović, Jasmin Telalovic, Petar Leventić, Vedran Živolić, Frano Mašković i Danijel Ljuboja.
Predstava traje 75 minuta, a premijerno je izvedena 11. travnja 2015.

#RADNI NASLOV ANTIGONA Jazmíne Sequeire i Luciana Delprata u režiji Renate Carole Gatice#RADNI NASLOV ANTIGONA Jazmíne Sequeire i Luciana Delprata u režiji Renate Carole Gatice

Teroristički napad potresao je grad Tebu. Glavni gradski dnevni list napali su vjerski ekstremisti. Antigona, mlada i buntovna internetska aktivistkinja, odlučila je raskrinkati urotu koja se krije iza te tragedije. Sukobit će se s Kreontom, velikim medijskim magnatom odlučnim u obrani domovine pod svaku cijenu.
Svijet smanjuje dimenzije udaljenosti. Danas su granice više nego ikad bliže jedna drugoj. Kulturne razlike, koje globalno tržište tjera da se stope u jedinstvenu cjelinu, burno reagiraju u tom spajanju. Paradoksalno, globalizirani svijet postaje sve raznolikiji i složeniji. Ali raznolikost je kolateralni učinak mondijalizacije, nepogodnost na tehničkoj razini. Gospodarska tržišta priželjkuju samo jednu valutu, samo jedno gospodarstvo, samo jednu bezobličnu i bezličnu masu potrošača. Što se više otkrivaju osobitosti, to je veći napad kulturnog sustava da ih ukloni. Kao stanovnici 21. stoljeća nalazimo se u kontekstu bitke za preživljavanje razlika. Kako uspjeti u ostvarenju sna da budemo jedan svijet, a da pritom ne izgubimo bogatstvo bivanja u mnogo svjetova?

#RADNI NASLOV ANTIGONA Jazmíne Sequeire i Luciana Delprata u režiji Renate Carole Gatice#RADNI NASLOV ANTIGONA Jazmíne Sequeire i Luciana Delprata u režiji Renate Carole Gatice,

To je pitanje koje postavlja ovo djelo, ne ulazeći u detalje bilo kakva odgovora. A to je pitanje jednako neodgodivo nama danas kao što je bilo Sofoklu prije nekoliko tisuća godina. Sve to prikazuje bitka između najpoznatijih tvrdoglavaca u povijesti kazališta: traumatični sraz između tradicije i napretka, između kolektivne dužnosti i potreba pojedinačnih strasti, između istoga i drukčijega.
Kreont i Antigona branit će do krajnjih granica svoje svjetonazore i načine na koje se suočavaju s praktičnim dvojbama ovoga svijeta. Ostat će kruti u stavovima do točke vlastita uništenja i uništenja onih koji ih okružuju. Svaka sličnost sa stvarnošću nipošto nije slučajna. 

Izvedba lutkarske predstave Ježeva kućica za škole i vrtiće

Ježeva kućica

U četvrtak, 21.svibnja u 10,00 sati izvedena je lutkarska predstavu za djecu Ježeva kućica koju je prema motivima djela Branka Ćopića napisala Maja Sviben, a režirala Tamara Kučinović.
Varaždinska premijera održana je 16. studenoga 2014. Predstava je nastala u koprodukciji Kazališne družine Pinklec iz Čakovca i Dječje i lutkarske scene HNK-a u Varaždinu, a premijerno je izvedena 14. listopada 2014. u Čakovcu. Scenografkinja je Mira Stanić, kreacija lutaka djelo je Mire Stanić, glazbu potpisuje Hrvoje Radnić, inspicijent je Sanjin Rožić, oblikovanje rasvjete potpisuje Tamara Kučinović. U predstavi nastupaju: Nikša Eldan (Ježurka Ježić), Karolina Horvat (Lija), Goran Guksić (Vepar), Davor Dokleja (Vuk), Bruno Kontrec (Medo). Predstava je namjenjena djeci predškolske dobi (starijoj od tri godine) i učenicima nižih razreda osnovne škole), a traje 45 minuta.
Ježeva kućicaJeževa kućica
„Po šumi, širom, bez staze, puta, Ježurka Ježić povazdan luta“ – uvodni su stihovi jedne od najpoznatijih dječjih pjesama Branka Ćopića, od kojih smo u lutkarskom istraživanju poput Ježurke pomalo odlutali u potragu za srećom. Naš Ježurka nije lovac kao u originalu, no očaranost prirodom slijedi ga i u njegovim kazališnim putešestvijama, a vesela životinjska družina na čelu s Lijom pretvorila se u ozbiljnu izviđačku jedinicu kojoj je cilj saznati što to Ježurku čini toliko sretnim u njegovom domu i mogu li oni dio te sreće prisvojiti. Naravno, nije sve tako jednostavno – Ježurka možda zaista zna od kojih se tajnih sastojaka sreća sklapa, no to ne znači da ju je za sebe uspio sastaviti. Kako bi svi zajedno saznali što Ježurku muči, a što ga čini sretnim, Medo, Vepar, Vuk i Lija morat će izaći na kraj s brojnim preprekama, ali i otkriti što zapravo sreća za njih znači. I najvažnije, možda će usput pomoći Ježurki da pronađe jedini sastojak koji mu nedostaje. To je o predstavi zapisao autorski tim.

Izvedba Hedde Gabler Henrika Ibsena u režiji Ksenije Krčar

Hedda GablerHedda Gabler

U srijedu, 27. svibnja u 19,30 sati na repertoaru HNK u Varaždinu bila je drama Hedda Gabler slavnog norveškog dramatičara Henrika Ibsena u režiji Ksenije Krčar. Drama je premijerno izvedena 30. siječnja 2015. Tekst je preveo Srećko Freundlich, a scenograf je Sven Stilinović, kostimografkinja Ida Križ Posavec Drašković, skladateljica Lucija Hraščanec, jezična obrada Ksenija Krčar, asistentica redateljice Ljiljana Bogojević, a asistentica kostimografkinje Žarka Krpan. U predstavi nastupaju: Jan Kerekeš (Jørgen Tesman), Hana Hegedušić (Hedda, njegova žena), Ljiljana Bogojević (Gospođica Juliana Tesman, njegova teta), Milica Manojlović (Gospođa Elvsted), Robert Plemić (Sudac Brack), Ivica Pucar (Ejlert Løvborg).

„Hedda Gabler, generalova kći, žena za kojom su uzdisali mnogi muškarci u gradu, našla se zarobljena u braku kojeg je sama vrlo nepromišljeno odabrala. („Naše nepromišljenosti uvijek imaju posljedice.“). Svi ju pokušavaju modelirati prema uobičajenom patrijarhalnom obrascu – žena uspješnog supruga (budućeg profesora Tesmana) u lijepoj vili u elitnom dijelu grada, spremna za majčinstvo. Sve te kategorije šamaraju Heddu već nekoliko sati nakon povratka s bračnog putovanja. Bračno putovanje bilo je katastrofalno, ali po dolasku kući, stvari su još gore. Hedda nije takva žena. Heddu to guši. Trebao je samo okidač da pokrene lavinu nezaustavljivih događaja. A taj okidač već čeka spreman. Dok svi hvale Lovborga (njezinu jedinu ljubav i Tesmanovog vječnog rivala) i njegovo čudesno djelo nadahnuto jednom ženom (a to nije Hedda!), ona nesvjesno i instinktivno smišlja stvaranje svog vlastitog djela koje je daleko veće i ljepše od bilo čega napisanog. Ona će odlučiti o jednoj ljudskoj sudbini.“ – zapisat će u knjižici predstave redateljica Ksenija Krčar.
Hedda Gabler
Henrik Ibsen (1828., Skien – 1906., Oslo), jedan je od najznačajnijih europskih dramatičara 19. stoljeća. Svojim je dramama znatno pridonio afirmaciji norveške književnosti, kao i dramske književnosti uopće, dovodeći do vrhunca realizam i naturalizam u kazalištu te dajući izravan poticaj modernističkim pokretima. Književni rad započinje poezijom, a njegovu prvu dramu Katilina, objavljenu 1850. pod pseudonimom, kritika je nepovoljno ocijenila. Odlazi u Oslo (tadašnju Kristijaniju) na studij medicine, no već sljedeće godine postaje dramaturg i redatelj Norveškog kazališta u Berganu. U dramskom se radu još uvijek oslanja na danski romantizam sa željom da prikaže herojsku prošlost Norveške.
Hedda Gabler Hedda Gabler
S Divljom patkom (1884) Ibsen postupno napušta društveno-socijalnu tematiku, kritiku građanskog morala i započinje istraživanje čovjeka kao duhovnog bića, unoseći u svoje drame sve više simbolističkih elemenata: Rosmersholm (1886), Gospođa s mora (1888), Hedda Gabler (1890), Graditelj Solness (1892), Mali Eyolf (1894), Jon Gabrijel Borkman (1897) i Kad se mi mrtvi probudimo (1899). (pročitajte cijelu biografiju Henrika Ibsena)

Ljubomir Kerekeš i Jagoda Kralj Novak nacionalni prvaci drame

Ljubomir KerekešJagoda Kralj Novak, foto: Saša NovkovićPrvacima drame HNK u Varaždinu glumcima Ljubomiru Kerekešu i Jagodi Kralj Novak odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske dodijeljen je status nacionalnih prvaka drame. Odluku je 27. travnja 2015. donio donio ministar kulture prof. Berislav Šipuš na temelju članka 45. Zakona o kazalištima, a na prijedlog Stručnog povjerenstva za dodjelu naziva Nacionalnog prvaka opere, drame i baleta hrvatskog kazališta koje je prijedloge za dodjelu naziva nacionalnog prvaka i prvakinje razmatralo na sjednici održanoj 14. travnja 2015- i utvrdilo da oboje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o kazalštima.

Audicija za kazališni zbor

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu poziva pjevače na audiciju za kazališni zbor dramsko-opernog projekta „Mislibolesnik iliti Hipohondrijakuš“ koja će se održati u utorak, 12. svibnja 2015. u 19 sati u velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu.
Autor glazbe je M. A. Charpentier, redatelj Ozren  Prohić, dirigent Saša Britvić. U projektu sudjeluje dramski ansambl HNK u Varaždinu, vokalni solisti, Varaždinski komorni orkestar i  zbor koji uvježbava prof. Dada Ruža. Pretpremijera će biti na Velikoj sceni HNK u Varaždinu polovicom lipnja. Elementi audicije su izvedba jedne vokalne skladbe po vlastitom izboru, te po potrebi ispit opsega glasa
Uvjeti  za pristupanje audiciji su punoljetnost, notna pismenost i iskustvo u zborskom pjevanju.
Kandidati pristupaju audiciji uz predočenje osobne iskaznice. Audicija se održava uz potporu Glazbene škole u Varaždinu i Koncertnog ureda Varaždin.

Gostovanje INK Pula s predstavom Damira Zlatara Freya VIRGINIA WOOLF

Održano Gostovanje Istarskog narodnog kazališta s predstavom Damira Zlatara Freya VIRGINIA WOOLFU utorak, 26.  svibnja 2015. u 20 sati na Velikoj sceni HNK u Varaždinu gostovalo je Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula s predstavom Damira Zlatara Freya VIRGINIA WOOLF (prema „Tko se boji Virginije Woolf?“ Edwarda Albeeja). Dramaturgiju, koreografiju, kostimografiju, scenografiju i izbor glazbe: Damir Zlatar Frey, a igraju: Nela Kocsis, Aleksandar Bogdanović, Helena Minić/Lana Gojak i Duško Modrinić.

"Antologijska drama koja već pola stoljeća s lakoćom osvaja kazališnu i filmsku publiku, ogleda se humornim
elementima crne, mračne, divlje komedije, melodrame,tragedije, slapstica, satire …. Strast upisana u redove i između redaka mučnih, ali duhovitih dijaloga protagonista „Virginie Woolf“ Damira Zlatara Freya s jednakom svježinom, svojstvenom djelima koja nadilaze kulturološke razlike, osvaja emocije publike da bi se potom njima superiorno poigrala.
Marta i George, sredovječni bračni par u sitne sate, po završetku fakultetske zabave ugošćuju mladi bračni par, Nicka i Honey. Noć u kojoj se pod izlikom suviška alkohola ruše ograde društvenih pravila, onih koje malograđanskom sigurnošću jamče takozvani uspjeh, Damir Zlatar Frey nemilosrdno prokazuje i pokazuje naličje ove naše civilizacije i kulture.

Gostovanje Istarskog narodnog kazališta s predstavom Damira Zlatara Freya VIRGINIA WOOLFGostovanje Istarskog narodnog kazališta s predstavom Damira Zlatara Freya VIRGINIA WOOLFNjegova se suvremenost ogleda i u tome što bez straha i vrlo nedvosmisleno najavljuje prodornu, agresivnu, na sve spremnu „novu“ generaciju koja promovira zamisao da je uspjeh mjerljiv isključivo kriterijima koje sa sobom donosi liberalni kapitalizam. Ipak, „Virginia Woolf“ pruža nam mogućnost individualnoga bijega od društvenih konvencija, sugerirajući nam da se još uvijek možemo izboriti za mogućnost izbora; za pravo na vlastitu zbunjenost i šutnju unutar civilizacije koja inzistira na komunikaciji buke; u pravu na postavljanje pitanja u svijetu koji takva pitanja izvrgava ruglu; u pravu na romantizam i melodramu u svijetu koji se srami emocija." (Željka Udovičić Pleština)

Drama Svinje Tomislava Zajeca u režiji Damira Zlatara Freya

Svinje, HNK VžSvinje, HNK Vž

U četvrtak 14. svibnja 2015. u 20,00 sati na Sceni Zvonimir Rogoz je izvedena drama Svinje Tomislava Zajeca u režiji Damira Zlatara Freya. Uz režiju, Damir Zlatar Frey potpisuje i koreografiju, izbor glazbe, scenografiju i kostimografiju, dramaturginja je Vesna Đikanović, suradnica-kostimografkinja je Ivana Bakal, asistentica kostimografa je Žarka Krpan, a asistent scenografa i realizator scene Slaven Edvin Bot. U predstavi nastupaju Goran Guksić (Mala Ibru) i Matija Kezele (Ibru). Predstava je premijerno izvedena 28. veljače 2015.

Dvije sestre na izoliranoj svinjogojskoj farmi žive idiličnim, seoskim životom. Starija je sestra potpuno posvećena svinjama i brizi za invalidnog oca kojeg za kaznu drži u šupi, dok mlađa provodi dane u traženju životne profesije koja bi joj pomogla u odlasku s farme u bolji život. Problemi za sestre nastaju u trenutku u kojem svinje počnu krepavati, u kojem invalidni otac poželi doći na vlastitu rođendansku proslavu, i u kojem, na kraju, leševi počnu izlaziti iz priručnog groblja napravljenog u ružičnjaku. Sestre se, pritisnute silnim brigama, počinju pitati isplati li se život prepun zločina i neobuzdanog nasilja. Drama „Svinje“ (2001.) Tomislava Zajeca do sad je uz praizvedbu u Vinkovcima (2003.) doživjela još dva uprizorenja, u Zagreu (2011.) i Ljubljani (2012).      
 

Svinje, HNK Vž

Svinje, HNK Vž